Koeficijent solventnosti Atlas banke na kraju jula je, prema pouzdanim informacijama „Dana“, bio u minusu, zbog čega je Centralna banka (CBCG), po Zakonu o bankama, član 129, morala banci, čiji je vlasnik Duško Knežević, oduzeti dozvolu za rad, a odmah nakon toga i uvesti stečaj ili likvidirati banku. Propisani nivo solventnosti je deset, a zakonski minimum ispod kojeg banka ne bi smjela da ima koeficijent solventnosti je 2,5. Odnosno, kada banka ima koeficijent solventnosti ispod 2,5 CBCG treba da joj oduzme dozvolu za rad.
Kada Centralna banka oduzme dozvolu za rad banke, kako piše u Zakonu o bankama, odmah donosi rješenje o uvođenju stečaja ili likvidaciji banke. Centralna banka, na čijem je čelu Radoje Žugić, međutim, nije postupila po Zakonu o bankama, odnosno nije oduzela dozvolu za rad Atlas banci u julu. Centralna banka čak nije ni objavila revizorske izvještaje o poslovanju banaka. Takvu odluku CBCG, na čelu sa Žugićem, donijela je upravo zbog Atlas banke, o čemu je „Dan“ već pisao.
Da je CBCG u julu uvela stečaj, po Zakonu o zaštiti depozita, deponentima koji imaju kod Atlas banke iznose do 50 hiljada eura taj novac bi se isplatio u roku od 15 radnih dana. To se sada neće desiti jer je uvedena privremena uprava.
U međuvremenu, sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Vladimir Novović prihvatio je predlog Specijalnog tužilaštva o privremenoj blokadi računa više pravnih lica u Atlas banci. Tužiteljka Lidija Vukčević je juče podnijela predlog o blokadi 62 miliona eura koji se nalaze na računima te banke, odnosno o privremenoj obustavi i zabrani svih novčanih transakcija. Usvajanjem ove odluke, Atlas banka, kojom upravlja prinudna uprava Centralne banke, neće moći da raspolaže sa 62 miliona eura novca koji je na njenim računima, a radi se o novcu pravnih lica koja se pominju u ovom predmetu.
– Sudija za istragu prihvatio je predlog kojim su privremeno blokirani računi pravnih lica u ovom predmetu na kojima se nalazi 62 miliona eura. Takođe, obustavljen je transfer novca, odnosno sve uplate i isplate sa ovih računa do daljnjeg. Istraga će biti nastavljena saslušanjem još nekoliko osoba, a izdat je i nalog vještaku finansijske struke koji će utvrditi tačan iznos sumnjivih transakcija – saopšteno je za „Dan“ iz Specijalnog tužilaštva.
„Dan“ je prije nekoliko dana objavio da je krajem 2015. godine koeficijent solventnosti bio „dvocifreni minus“, te da je tadašnji viceguverner Velibor Milošević tada tražio uvođenje prinudne uprave, ali da je Žugić, koji je tada bio na poziciji ministra finansija, bio izričito protiv stavljanja katanca na banku. Milošević je nedugo nakon toga podnio ostavku na mjesto viceguvernera za kontrolu banaka. Za uvođenje prinudne uprave imao je podršku tadašnjeg guvernera Milojice Dakića.
Kao što je to stopirao 2015. godine, Žugić ni ove godine u julu nije donio rješenje o oduzimanju dozvole za rad Atlas banci, kada je koeficijent solventnosti bio u minusu. Tek je dva dana nakon što je Uprava policije podnijela krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), zbog sumnji u pranje novca u iznosu od 550 miliona eura preko usluge E-komerc, Centralna banka donijela rješenje o uvođenju prinudne ili privremene uprave u Atlas banku i Invest banku Montenegro, koja je takođe u vlasništvu Atlas grupe, koju kontroliše Knežević. Po Zakonu o bankama, privremena uprava se uvodi kada je koeficijent solventnosti manji od pet, odnosno polovina propisanog nivoa.
Privremena uprava je u ponedjeljak uvela moratorijum, odnosno mjeru privremene obustave plaćanja obaveza na period od 45 dana. Prema zakonu, privremena uprava traje do šest mjeseci, s tim što se može produžiti još tri mjeseca. Istekom trajanja prinudne uprave, CBCG je dužna da banku vrati pod kontrolu akcionara ili da otvori stečajni postupak nad bankom. Takođe, privremena uprava u banci može prestati i prije isteka roka od šest mjeseci, vraćanjem banke pod kontrolu akcionara ili otvaranjem stečajnog postupka nad bankom.
„Dan“ je prošle sedmice pisao i o vezama između Žugića i Kneževića. Naime, Žugić je doktorirao na beogradskom privatnom Fakultetu za bankarstvo, osiguranje i finansije – Beogradska bankarska akademija – a, prema dokumentu koji je „Dan” objavio, osnivač Beogradske bankarske akademije je upravo Atlas banka. Interesantno je da i kćerka Radoja Žugića, Jovana Žugić, treba da doktorira na Beogradskoj bankarskoj akademiji. Na sajtu te akademije moguće je naći podatke da je guverner Žugić doktorirao na akademiji koju je osnovao Knežević, a vidi se i da je njegova kćerka Jovana doktorand na toj akademiji.
Privremena uprava je zabranila bankama koje su u vlasništvu Atlas grupe da daju kredite, otvaraju nove račune i odobravaju limite. Pravna lica neće moći da podižu gotovinu koju imaju u Atlas i Invest banci. Iz Atlas grupe su naveli da je moratorijum izlišan, jer imaju preko 100 miliona eura. Apelovali su na guvernera Radoja Žugića i ministra finansija Darka Radunovića da se zaštite klijenti tih banaka, kojih ima 70 hiljada.
SDT sumnja da je preko spornih računa transferisano oko 550.000.000 eura za koje se osnovano sumnja da potiču iz nelegalnih djelatnosti. Među osumnjičenim licima je i šest sadašnjih i bivših zaposlenih u Atlas banci na menadžerskim ili operativnim pozicijama, kao i tri rezidentna lica. Oni se sumnjiče da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.
SDT je realizovalo akciju kodnog naziva „Beta” zbog pranja novca u iznosu većem od pola milijarde eura preko Atlas banke. Tužilaštvo je podnijelo krivične prijave protiv ukupno 79 fizičkih i 95 pravnih lica zbog osnovane sumnje da su u periodu od početka 2011. do novembra 2018. godine, kao članovi kriminalne organizacije, radi sticanja nezakonite dobiti, na području Crne Gore počinili krivična djela pranje novca. Postupajući po nalogu SDT-a, istražitelji su u postupku izviđaja utvrdili da su osumnjičena pravna lica otvorila račune kod Atlas banke, biznismena Duška Kneževića.
Iz Atlas banke je ranije saopšteno da je njihovo poslovanje otvoreno za sve provjere nadležnih državnih organa i da je prošlo sve supervizije i domaćih i međunarodnih regulatora.D.M.-Vl.O.

Fond ima novca za depozite

Fond za zaštitu depozita raspolaže iznosom sredstava koji premašuje garantovane depozite kod Atlas i Invest banke Montenegro (IBM), saopštio je za agenciju Mina biznis direktor Fonda Predrag Marković.
Objasnio je da su određena sredstva deponenata, u skladu sa odlukom privremenog upravnika, privremeno blokirana i da se njima ne može raspolagati do isteka roka koji je određen.
– Njihova sredstva su zaštićena do iznosa od 50 hiljada eura po deponentu i po banci, tako da nema straha od gubitka garantovanih depozita – istakao je Marković.

Pisao Đukanoviću i Markoviću

Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević poslao je juče otvoreno pismo predsjedniku države Milu Đukanoviću i premijeru Dušku Markoviću tražeći da pod hitno reaguju kako bi se riješio problem progona Atlas banke i Invest banke Montenegro i njihovih zaposlenih.
– Obraćam vam se kao najodgovornijim državnim zvaničnicima za vođenje Crne Gore i za njenu budućnost, između ostalog i u dijelu koji se odnosi na ekonomski razvoj i poslovno-investicioni ambijent. Stoga vam je vjerovatno poznato da u dužem vremenskom periodu traje pritisak na Atlas grupu i njene članice. On sada eskalira neutemeljenim progonom Atlas banke i Invest banke Montenegro i njihovih zaposlenih, što utiče na povjerenje građana u bankarski sektor, na povjerenje stranih investitora u Crnu Goru, pa samim tim i na finansijsku stabilnost Crne Gore – poručio je Knežević.
Naveo je da su poslednjih godina učinili mnogo na ozdravljenju kompanija i banaka iz Atlas grupacije, koje su bile oslabljene uticajem i posledicama krize.
– Vjerujemo da je zajednički interes opstanak i ozdravljenje ove dvije banke, kao i rješavanje drugih pitanja i zajedničkih poslova države i Atlas grupe. Atlas grupa je spremna da ih riješi na kompromisan način. Spremni smo na sastanak koji bi podrazumijevao zajedničko, cjelovito rješavanje svih otvorenih pitanja – istakao je Knežević.

Sedam godina ćutali o sumnjama u pranje novca

Iz Centralne banke (CBCG) su juče potvrdili da su tek ove godine obavijestili Upravu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNFT) o sumnjama u potencijalno pranje novca u Atlas banci, u koju je prije nekoliko dana uvedena prinudna uprava. Direktor Sektora za kontrolu banaka Centralne banke Dejan Vujačić saopštio je da je, shodno zakonu, o sumnjama u zakonitost poslovanja ove godine obaviještena USPNFT. Vujačić je juče govorio na pres konferenciji upriličenoj u CBCG, na kojoj je detalje oko slučaja Atlas banke predstavio i guverner Radoje Žugić.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) tvrde da postoji osnovana sumnja da je pranje novca vršeno u vremenskom periodu od početka 2011. do novembra 2018. godine.
– CBCG nema pravo da prima i daje bilo kome savjete, niti da sarađuje po bilo kom osnovu. CBCG nije ni sa kim sarađivala već radila svoju osnovnu odgovornost i ovlašćenja. CBCG je primijenila Zakon o bankama kao imperativnu normu, jer je stopa solventnosti pala ispod pet odsto, a i drugi parametri poslovanja su se pogoršali – kazao je Žugić.
Objasnio je da su svi deponenti Atlas i Invest banke Montenegro sa nivoom depozita do 50 hiljada eura potpuno bezbjedni i zaštićeni i da će biti isplaćeni nakon isteka moratorijuma od 45 dana.
– Svi deponenti ovih banaka sa nivoom depozita od jednog do 50 hiljada eura potpuno su bezbjedni. Za to garantuju sredstva Fonda za zaštitu depozita, privremeni upravnici i CBCG. Nema mjesta panici – poručio je Žugić juče na konferenciji za novinare.
Žugić očekuje da će se nakon moratorijuma od 45 dana razjasniti sve dileme i da će banke dobiti šansu za oporavak.
– Deponenata sa nivoom depozita do 50 hiljada eura je 87 hiljada, dok je 560 onih koji prekoračuju taj nivo. Cilj nam je da i njih zaštitimo. Ovih 560 deponenata imaju nešto iznad 50 odsto u odnosu na garantovne depozite – istakao je Žugić.